Volim te danas, sutra i zauvijek... volim nacin na koji me gledas, onako seretski... prikrivajuci mekocu u pogledu ispod trepavica... Volim nacin na koji me cuvas u sebi, pa mi toplo i umirujuce djeluje biti jedina gospodarica tvoga srca... Volim kad mi zagrljajem, bez rijeci, kazes da sam ti
nedostajala puno, da je svaki trenutak bez mene samo izgubljeno vrijeme bez smisla... Volim kad se u sred poljupca nasmjesis, kupeci mi zlatnu prasinu sa usana... A najvise volim onaj dio tebe koji je samo moj, koji niko nikada upoznati i dotaci nece... Tu sam svoja i ziva... onako kako nisam ni sanjala da mogu biti... Bezvremena i obicna u ovoj nasoj neobicnoj ljubavi
Пријавите се на:
Објављивање коментара (Atom)














0 коментара:
Постави коментар